Dedždžal

Jedna  od najvećih fitni, koja će se dogoditi prije Sudnjeg Dana jeste pojava Dedždžala. Prenose Ebu Davud i ibni Madže, u svojim sunenima, od Ebu Umame EI Bahilija, r.a.,da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, održao hutbu i jako je odužio u svome govoru o Dedždžalu, upozoravajući na njega. Od onoga što je rekao Poslanik, sallallahu alejhi veselem jeste da nije bilo veće fitne na Zemlji od kako je Allah dž.š., stvorio Ademove sinove, od Dedždžala.

Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, podučavao da uvijek i neprekidno tražimo Allahovu dž.š., pomoć od te fitne na zadnjem tešehudu, kao što je prenosio Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, sallallahu alejhi veselem, učio slijedeću dovu: "Allahu, utječem Ti se od kazne Džehennema i kazne kabura, od fitne života i smrti , i od fitne mesiha Dedždžala." A u drugom rivajetu od imama Muslima, se prenosi: "Kad neko od vas izgovara zadnji tešehud, neka se utječe." Znači da je ovdje Poslanik sallallahu alejhi veselem, dao naredbu da se utječemo od Dedždžala. Zato je imam Tawus upitao svoga sina da li se utjecao od Dedždžala, na kraju svoga namaza, a on mu je odgovori da jeste, a imam Tawus mu reče: "Da nisi to učinio, naredio bih ti da ponoviš namaz." Imam Newewi, r.a., kaže da su svi učenjaci suglasni da je to mustehab (poželjno), za razliku od imama Tawusa. Poslanik, sallallahu alejhi veselem, je obavijestio da je jedan od predznaka pojavljivanja Dedždžala, to da će ljudi zaboraviti njegovo spominjanje i zapostavljati upozorenje na njega. To je potvrđeno u hadisu, koji prenosi Sab ibni Džesame, r.a., sa sahih senedom, a zabilježio je imam Hejsemi da je Poslanik sallallahu alejhi ve selem, rekao: " Neće se pojaviti Dedždžal dok Ijudi ne zaborave na njegovo spominjanje, i dok imami ne ostave njegovo spominjanje na mimberima." Zato je naša ulema podsticala na širenje govora o Dedždžalu, i pričanje o njemu. Imam Safarini, u svome djelu " LAVAMI LENVARIL BEHIJA", je rekao: "Na svakom alimu je da širi priče o Dedždžalu među djecom, ženama, i muškarcima." Imenica "Dedždžal," je u biti forma pretjerivanja u arapskom jeziku od rijeci -Dedžel,- a dedžel znači prekrivanje, miješanje. Kaže se, Dedžela zeheb, što znači-miješao zlato sa nečim. To znači da je dedždžal onaj koji miješa istinu sa neistinom, i da je on taj koji prekriva i mješa istinu s neistinom u očima Ijudi. Govor o Dedždžalu, u sunnetu Poslanika sallallahu alejhi veselem, i o njegovoj refleksiji na realnost života Ijudi, je dugačak govor. Presudna bitka koja će se dogoditi i koju očekuju sve tri religije, i u kojoj je Dedždžal predstavlja osnovni temelj njenog odvijanja, a njegova pojava je osnov tog događaja na dunjaluku. Zato ga čekaju: jevreji, kršćani i muslimani. Najprije ćemo početi spomenuti neke hadise u kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, opisao Dedždžala, i njegovu fitnu. Podsjetiti ćemo se da je vjerovanje ehli sunneta-vel džemata, osim nekolicine novotarskih sekti ovog vremena, da je Dedždžal osoba koja će se pojaviti na dunjaluku, a kome je Allah, dž.š., dao natprirodne mogućnosti, na koje ćemo kasnije ukazati. To nije zapadna civilizacija, kao što tvrde neki koji su opčinjeni ovim dunjalukom, kazavši da je, zapravo, Dedždžai zapadna civilizacija, zato što ona gleda jednim okom, okom dunjaluka i materijalizma, dok je drugo oko, koje bi trebalo da gleda ka nebesima (Allahu dž.š.) ugašeno, i ne vjerujuje u Gospodara. A to je neistina, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, obavijestio da Dedždžalova fitna neće ući u  Mekku i Medinu. A Zapadna civilizacija je danas uveliko prisutna u Mekki i Medini. Bilježe: imam Muslim i Buhari, od Abdullaha ibn Omera, r.a., da se Poslanik, sallallahu alejhi veselem, obratio Ijudima, hvaleći AIlaha, dž.š., onako kako Njemu dolikuje, a zatim je spomenuo Dedždžala i rekao: " Upozoravam vas na njega, a nije bilo ni jednog vjerovjesnika : da nije upozorio svoj ummet na njega. Ja ću vam reći o njemu nešto što nijedan vjerovjesnik nije rekao svome narodu, a to je da je Dedždžal slijep na jedno oko, a vas Gospodar nije slijep na jedno oko." Poslanik, saIlallahu alejhi ve selem, je ukazao na jedan uočljiv znak, a to je da Dedždžal nije bog, jer je slijep na jedno oko. Nije ovo samo dokaz opovrgavanja njegovog gospodstva, da je slijep na jedno oko; nego da je on i čovjek poput nas: hoda po zemlji, jede, pije, odlazi u zahod, zamara se, i jasno je samo po sebi da nije bog. Ipak Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, nam ukazuje na jedan jasan, uočlijiv znak koji će prepoznati i neznalica. To je važna stvar kad hoćemo  polemizirati sa sljedbenicima neistine i opovrgavati njihovu neistinu. U Ibrahima, a.s., imamo očit primjer u onome što je Allah, dž.š., obavijestio o njemu, u priči o Nemrudu, koji je polemizirao sa Ibrahimom a.s., o Gospodaru. Šta mu je odgovorio Ibrahim, a.s.? " Moj Gospodar daje život i smrt." Na to Nemrud : odgovori:" I ja dajem život i smrt, na takav način što dovodim dvojicu kojima je presuđena smrtna kazna, i naredim smaknuće jednoga od njih, a drugog oslobodim. Time sam usmrtio jednoga, a oživio drugoga." Znamo je da to nije kao davanje života i smrti; jer pravi smisao oživljavanja je oživljavanje iz neživog u živo. Zato je Ibrahim, a.s., prešao na konkretnu stvar o kojoj Nemrud ne može polemizirati, rekavši Nemrudu: " Allah dovodi sunce sa istoka, pa ti njega dovedi sa zapada." AI-Bakara 2/258 Možda će čovjek reći:" Taj Nemrud polemizira sa neistinom," a mogao je reći: " Ja zapravo dovodim sunce sa istoka." Mufesiri su kazali da je na tom medžlisu (sijelu) bilo ljudi starijih od Nemruda, i da je rekao: " Ja dovodim sunce sa istoka." Oni bi mu rekli: